U prodaji novo printano izdanje Sufare

Kako kupiti printanu Sufaru?

Obavještavamo vas da je u prodaji novo printano izdanje naše Sufare koje je sada u potpunosti identicno interaktivnim lekcijama na našem sajtu. Novo izdanje odlikuje štampa u boji i izvrstan kvalitet papira. Kombinirajuci rad sa printanom verzijom i interaktivnim lekcijama postižu se najbolji rezultati u ucenju arapskog pisma.

U prostorijama Medžlisa IZ-e Kakanj uskoro cete moci kupiti ovu verziju Sufare kao i CD-e sa interaktivnim lekcijama po iznimno niskoj cijeni. Za sva dodatna pitanja ostavite komentar ili se javite na naš mail.

Znanstveno tumacenje Kur’ana

Metode tumacenja Kur'ana

Znanstveno tumacenje Kur’ana ogranak je racionalistickog tumacenja Kur’ana, a kao metod tumacenja osobeno je po tom što kur’anski tekst cita pod uticajem uvijek rastucih znanstvenih otkrica i spoznaja. U El-Itkanu se govori da je izvjesni El-Mursi vec pokušao (prije pet ili šest vijekova) znanstveno tumaciti Kur’an i, zapravo, zasnovati ga. Naravno, od samih pocetaka tumacenja Kur’ana uocava se da postoje tendencije da se neki kur’anski tekst cita i tumaci u skladu sa grckom (ili ptolomejskom) kosmologijom, grckom geografijom itd. Fahruddin Razi je u tome znacajan primjer.
Znanstveno tumacenje Kur’ana kao metod narocito oživljava u XIX. i XX. stoljecu, kada je islamski svijet u dekadenci, a evropski u epohi sveopceg racionaliziranja. Pod uticajem zapadnih (evolucionistickih, fizikalnih i drugih) spoznaja mufessiri su tumacili sve što je spomenuto u Kur’anu. Dakle, za specificiranje nekog kur’anskog termina (tahsis) ne služi više hadis ili izreka ashaba ili tabi`ina, vec se koristi nauka. Kur’anske rijeci se cesto, nategnutim lingvisti?kim analizama, trgaju iz svoga konteksta (sijak) i muffesir, sa znanstvenim spoznajama, ucitava u njih svoja, cesto proizvoljna, tumacenja. Protivnici znanstvenog metoda u tumacenju Kur’ana tako prigovaraju da je osnovna njegova slabost nepoštivanje konteksta Kur’ana. Ne može se u kur’anske rijeci pohraniti sve što naucnici “otkriju”, pa je to i glavni razlog što je ovaj metod tumacenja Kur’ana u ozbiljnoj krizi.

Dr. Enes Karic

Sufijsko ili ezotericko tumacenje Kur’ana

Metode tumacenja Kur'ana

Ukoliko se tefsirom smatra vanjsko proucavanje Kur’ana, proucavanje njegova jezika, stila, povoda objave, kiraeta itd., a te’vil tzv. unutarnjim (batin) tumacenjem, tada se je na tlu ezoterickog (batin) ili sufijskog tumacenja Kur’ana.
Sufijsko tumacenje Kur’ana rijetko poseže za necim izvan teksta Kur’ana, a ukoliko se to i cini, onda su u pitanju tzv. hadisi kudsi . Tekst Kur’ana promišlja se u njegovoj slojevitosti, a mufessir “ponire” u njegove dubine tražeci prvotno znacenje rijeci ( te´vil ). Dakle, seneda i predanja uglavnom nema i nastoji se, uvodenjem ili otkrivanjem metafore i alegorije, proniknuti u dubine Teksta. Sufijsko tumacenje Kur’ana obicno je vezano i za misticnu praksu i pobožnost. Zerkeši cak sufijsko tumacenje Kur’ana i ne smatra tefsirom vec tvrdi (E1-Burhan, 11, str. 170) da se tu radi o inspiraciji koju je sufija ili mistik dobio nakon citanja kur’anskog teksta.
Osnovno je pravilo sufijskog tumacenja Kur’ana da Kur’an ima svoje dubine. U brojnim sufijskim tefsirima kaže se:
“Ne postoji kur’anski redak koji nema cetiri smisla: egzotericki (zahir), ezotericki (batin), granicu (hadd), Božansku nakanu (muttala ). U širem objašnjenju ovog pravila, koje je u temelju sufijske i ezotericke metode tumacenja Kur’ana, naglašava se da je egzotericki nivo za usmeno predanje; ezotericki za “unutarnje shvacanje”; granicu predstavljaju iskazi koji odreduju dozvoljeno i nedozvoljeno; Božanska je nakana ono što Bog namjerava ostvariti u covjeku svakim retkom”.
Sufijski metod takoder je urodio plodom brojnih komentara Kur’ana koji su cesto pisani i pod uticajem neoplatonizma, gnostickih ideja i helenizma, ali je njihova glavna inspiracija ipak Kur’an. Komentari ovakve vrste napisani su cesto i u poeziji (kao npr. Rumijeva Mesnevija) i predstavljaju vrhunska djela u svjetskoj literaturi.

Dr. Enes Karic

Stilisticko tumacenje Kur’ana

Metode tumacenja Kur'ana

Ovaj metod blizak je lingvistickom metodu u tumacenju Kur’ana i, zapravo, predstavlja njegov ogranak. Ovdje se prvenstveno istražuje stil Kur’ana i nadnaravnost njegove poruke sa stanovišta samog stila. Stilske figure kao što su metafora (medžaz), metonimija (kinajeh) i druge (poredenje, parabola, asonanca) naširoko se proucavaju i porede sa predislamskom poezijom i odgovarajucim stilskim figurama. Nesumnjivo je da je Perzijanac Zamahšeri usavršio kako lingvisticko tako i stilisticko tumacenje Kur’ana. Ovaj metod tumacenja Kur’ana urodio je plodom brojnih djela o “metafori” u Kur’anu (medžazul-Kur´an), te teškim i problematicnim rijecima Kur’ana (muškilul-Kur´an). Ibn `Abbas i Ebu `Ubejde uzimaju se kao utemeljitelji kako lingvistickog tako i stilistickog tumacenja Kur’ana.
Cesto se ukazuje da je stilisticko tumacenje Kur’ana ipak stavilo u sjenu glavnu nakanu Kur’ana: vjersku poruku o jednom, jedinom Bogu. Smatra se da su se ove stilisticke i lingvisticke egzegeze iscrpile same u sebi, dok se tradicionalno tumacenje Kur’ana nije iscrpilo jer je priopcavalo ovu poruku Kur’ana. Stil Kur’ana ne smije biti predmet obožavanja, bezgranicnog glorificiranja nauštrb objašnjavanja glavne poruke Kur’ana, vjere u jednog Boga.

Dr. Enes Karic

Bottom logo

© 2010 Sufara.ba. All rights reserved.